Opstruktivni bronhitis

Dolaskom jeseni dolazi do znatnih klimatskih promjena u podneblju u kome živimo. Noći postaju duže i hladnije, količina vlage u zraku drastično se povećava a veliki doprinos daje i magla koje u ovo doba u našem gradu već ima u izobilju. Obzirom da veliki broj industrijskih pogona, proizvođača dima ne radi a dosta kotlovnica je preorijentisano na gas, smog u klasicnom smislu sada nema veliki značaj u pojavi bronhitisa kod djece u našem podneblju. Ipak zahvaljući velikoj količini vlage u zraku te čestim danima sa maglom zbog rijetke pojave vjetra, hronični opstruktivni bronhitis predstavlja veliki problem za diječiju populaciju u našem podneblju.

Napad bronhitisa može početi na nekoliko načina, naglo ili postepeno sa više ili manje simptoma. Obično se prvo javlja kašalj koji je ponekad praćen lako povišenom temperaturom ali temperatura nije uvijek prateći simptom. Kašalj kod napada bronhitisa obično je suh, naporan, javlja se danju i noću. Kašalj koji je posljedica akutne upale larinksa je promukao, potsjeca na lavež psa. Slijedeća faza je hripanje koje se javlja ako se ne pristupi tretmanu bronhitisa. Hripanje se čuje u fazi izdaha dok se kod akutnog laringitisa čuje u fazi udisaja. Strah je prisutan kod oba oboljenja jer je ugroženo disanje i postoji glad za vazduhom ali je kod laringitisa strah od bolesti i smrti izraženiji.

U terapiji napada bronhitisa nekoliko poteza koje mogu da naprave roditelji bolesnog djeteta mogu bitno promijeniti težinu napada, skratiti dužinu liječenja, smanjiti potrebne doze lijekova, ukratko od postupka roditelja na početku napada zavisi dalji tok liječenja. Dijete koje je već imalo napad bronhitisa može da "osjeti " kada će do napada doći. Ako je dijete manje onda to trebaju vidjeti roditelji, obično majka. Često majka donese dijete ljekaru i kaže da malo kašlje, da ima malo povišenu temperaturu te da ju je strah da će dobiti napad. Neiskusan ljekar to može shvatiti kao pretjerianje.

Design and developing by M Line